Život bez duvana – za bolju budućnost novih generacija

nacionalni dan bez duvanaNacionalni dan bez duvana se u Srbiji tradicionalno obeležava 31. januara, a sa ciljem podizanja svesti o upotrebi duvanskih proizvoda kao izuzetno važnom javnozdravstvenom problemu u našoj sredini. Ovogodišnji slogan - „Život bez duvana – za bolju budućnost novih generacija“, stavlja snažan naglasak na pretnju koju duvanski proizvodi predstavljaju po zdravlje zajednice, posebno ističući uticaj na najmlađe.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) procenjuje da upotreba duvanskih proizvoda godišnje u svetu odnese više od 8 miliona života. Još više zabrinjava podatak da je od ovih 8 miliona, oko 7 miliona smrtnih slučajeva povezano sa direktnom upotrebom duvana, dok je oko 1.2 miliona smrtnih slučajeva nastupilo kod nepušača koji su bili izloženi duvanskom dimu.

Utvrđeno je da duvanski dim sadrži više od 7000 različitih hemijskih supstanci, od kojih se za najmanje 250 zna da su štetne po zdravlje, dok je za najmanje 69 utvrđeno da uzrokuju maligne bolesti. Stoga se i kaže da ne postoji bezbedan nivo izloženosti nepušača duvanskom dimu. Uz direktnu izloženost, istaknuta je i važnost „zadržanog duvanskog dima“ – svih onih ostataka štetnih materija iz duvanskog dima koji se dugo nakon pušenja duvana zadržavaju na odeći, nameštaju, zavesama, zidovima, krevetima i posteljini, tepisima, igračkama, u vozilima itd., i ne mogu se eliminisati provetravanjem. Ove čestice se sa površina mogu dalje oslobađati, hemijski modifikovati ili akumulirati. Rastući broj istraživanja koja utvrđuju štetne efekte „zadržanog duvanskog dima”, zahtevaju da se i o ovom vidu izloženosti ozbiljno razmišlja u budućnosti. 

Upoteba duvana povezuje se sa nastankom čitavog niza značajnih oboljenja – na prvom mestu, bolestima srca i krvnih sudova i malignim bolestima (rak pluća, bešike, debelog creva i rektuma, jednjaka, jetre, pankreasa, traheje, bronha). Dodatno, pokazano je da je upotreba duvana faktor rizika i za druge bolesti i stanja: opstruktivnu bolest pluća, astmu, emfizem, hronični bronhitis, reumatoidni artritis, parodontitis. Utvrđen je i štetan uticaj duvana i na reproduktivne organe, što može dovesti i do smanjenja plodnosti.

Opasnosti koje potiču od efekata pasivnog pušenja zaslužuju da im se posveti nešto više prostora. Dim koji ispunjava prostorije u kojima se puši povezan je sa izazivanjem kardiovaskularnih i respiratornih bolesti (npr. koronarna bolest srca ili rak pluća), dok kod dece povećava rizik od nastanka sindroma iznendadne smrti odojčeta. Dodatno, opasnost postoji i kod trudnica, gde se beleže komplikacije u trudnoći i mala porođajna masa deteta. Važnost uklanjanja duvanskog dima iz prostora u kojima se boravi, izrazito je naglašena ovim činjenicama.

nacionalni dan bez duvana

Razmišljanje o deci kao o populaciji koja je posebno ugrožena efektima duvanskog dima, jedan je od fokusa ovogodišnje kampanje povodom Nacionalnog dana bez duvana. Kod dece i odojčadi, duvanski dim može doprineti češćim i jačim napadima astme, razvoju respiratornih infekcija i infekcija uha. Stoga je uloga roditelja u obezbeđivanju prostora bez duvanskog dima za njihovu decu – nezamenljiva. Šta je moguće učiniti iz pozicije roditelja?

  • Načiniti prostore u kojima dete boravi prostorima bez duvanskog dima – zabraniti pušenje u kući ili automobilu.
  • Boraviti sa porodicom u prostorima u kojima pušenje nije dozvoljeno.

Kakvo je stanje u populaciji mladih, a u vezi sa stavovima prema upotrebi duvanskih proizvoda, najbolje ilustruju rezultati Globalnog istraživanja upotrebe duvana kod mladih (Global Youth Tobacco Survey (GYTS)) koje je sprovedeno 2017. godine od strane Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ uz podršku Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Svetske zdravstvene organizacije. Učestvovali su učenici uzrasta 13-15 godina, a podaci iz reprezentativnog uzorka svih škola u Srbiji govore sledeće: 

  • 11% učenika puši cigarete, podjednako devojčice i dečaci
  • 6% učenika koristi elektronsku cigaretu
  • 6 od 10 sadašnjih pušača pokušalo je da prestane sa pušenjem u prethodnih 12 meseci.
  • 70,4% učenika koji sada puše cigarete dolazi do cigareta tako što ih kupuje u prodavnicama, samoposlugama ili na kioscima.
  • 82,6% onih učenika koji kupuju cigarete nije bilo sprečeno da ih kupi zbog svojih godina.
  • 61% mladih izloženo je duvanskom dimu na zatvorenim javnim mestima
  • 82,2% učenika podržava zabranu pušenja u zatvorenim javnim mestima.

Rad na smanjenju upotrebe duvanskih proizvoda u svim populacijama, kao i podizanje svesti o važnosti regulatornih akcija u ovoj oblasti, biće važni ciljevi obeležavanja Nacionalnog dana bez duvana 2020. godine.

 

Kontakt

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd,

Bulevar despota Stefana 54a,

11108 Beograd, Srbija

Telefon: 2078-600; 3237-351