Mart 2018. u znaku rane dijagnostike raka

mart 2018 mesec borbe protiv rakaMaligne bolesti predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih problema na svetskom nivou. Veličinu i ozbiljnost ovog problema potvrđuju i podaci Svetske zdravstvene organizacije.

Naime, za samo četiri godine, između 2008. i 2012. godine, broj obolelih u svetu porastao za čak 11% - sa 12,7 na 14,1 milion, dok je samo u 2012. godini od svih lokalizacija malignih tumora umrlo 8,2 miliona ljudi širom sveta.

Trend daljeg rasta ovog problema je gotovo izvestan, a procene nisu nimalo ohrabrujuće - očekuje se da će do 2032. godine obolevanje od raka porasti za čak 70%. Ono što dodatno brine je činjenica da će najveći deo tog rastućeg trenda podneti nerazvijene i srednjerazvijene zemlje gde životni vek stanovništva postaje sve duži, ali gde istovremeno postoji problem izraženih socijalno-ekonomskih nejednakosti u društvu, što podrazumeva, s jedne strane - neadekvatnu dostupnost savremenih dijagnostičkih i terapijskih opcija, a s druge – masovnu zastupljenost onih životnih stilova koji predstavljaju direktan rizik za obolevanje.  

Srbija se smatra zemljom srednjeg stepena rizika za obolevanje od malignih bolesti. Kod nas se, svake godine dijagnostikuje oko 36.000 novih slučajeva malignih bolesti, a od njih godišnje umre preko 20.000 ljudi. Kao i u svetu, i kod nas su oboljenja iz grupe malignih tumora drugi najučestaliji uzrok smrti – svaki peti smrtni slučaj u Srbiji posledica je nekog maligniteta.

Ovaj udeo nešto je veći kod muškaraca (24%) nego kod žena (18%), što je u značajnoj meri posledica različitih lokalizacija, odnosno tipova tumora od kojih dominantno obolevaju muškarci i onih koji više pogađaju žene. Tako, muškarci u našoj sredini najviše obolevaju i umiru od raka pluća, debelog creva i prostate. Kod žena, najčešća lokalizacija malignih procesa je na dojci, debelom crevu, plućima i grliću materice, što su istovremeno i maligniteti koji najčešće dovode do smrtnog ishoda u populaciji obolelih žena.

Na osnovu podataka iz Populacionog registra za maligne bolesti Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, u periodu od 1970. do 2016. godine, u Beogradu je evidentirano ukupno 206.108 osoba obolelih od malignih bolesti. Najveći broj novih slučajeva bolesti u ovom višedecenijskom periodu zabeležen je tokom 2014. godine i iznosio je 751 na 100.000 stanovnika, dok je u poslednjoj posmatranoj 2016. godini evidentirano 411 novoobolelih na 100.000 stanovnika glavnog grada, dok je ukupno obolelih od neke vrste maligne bolesti bilo 3.198 na 100.000 Beograđana.

Prema procenama Međunarodnog udruženja za borbu protiv raka (IARC), otprilike svaki peti otkriveni karcinom može povezati sa određenim infektivnim agensima – virusima ili bakterijama. U toj kategoriji, najupečatljiviji primer je direktan uticaj infekcije Humanim papiloma virusom (HPV) i nastanka raka grlića materice.

Takođe, jaka je veza između infekcije virusima hepatitisa B ili C i nastanka raka jetre (hepatocelularni karcinom), Epstein-Barr virus može biti uzrok Burkitovog limfoma, dok je bakterija Helicobacter pylori tesno povezana sa nastankom raka želuca.

Ipak, u daleko većem broju slučajeva, za nastanak raka odgovorni su određeni životni stilovi pojedinca (pušenje, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, konzumiranje alkohola, preterano izlaganje sunčevim zracima), koji skupa nose i do dve trećine rizika za nastanak pojedinih maligniteta. Čak oko 30% svih smrtnih ishoda od malignih bolesti posledica su upravo ovih i sličnih životnih izbora.

Imajući u vidu da se i neke od pomenutih infekcija mogu dovesti u tesnu vezu sa pojedinim rizičnim ponašanjima, dolazi se do zaključka da se, ukupno uzev, na više od 80% svih malignih bolesti može uticati upravo promenama ličnih životnih stilova, uz izbegavanje faktora rizika prisutnih u okolini, makar u meri u kojoj je to izvodljivo.

Nove strateške preporuke Svetske zdravstvene organizacije (SZO) usmerene su, pre svega, ka povećanju šansi za što duže preživljavanje ljudi koji žive sa rakom. To podrazumeva fokus delovanja zdravstvenih službi na rano otkrivanje ovih bolesti. Studije su pokazale da je lečenje pacijenata obolelih od raka kod kojih je bolest ranije otkrivena dva do četiri puta jeftinije u poređenju sa lečenjem ljudi kod kojih je rak otkriven u uznapredovaloj fazi bolesti. Ovaj ekonomski aspekt problema nije nimalo zanemarljiv, naročito ako se ima u vidu da je već sada, značajan udeo globalnog opterećenje malignim bolestima u slabije razvijenim delovima sveta i u zemljama u razvoju, a da će to u budućnosti biti još više izraženo.

Nesumnjivo je da dobra dijagnostika i pravovremeno i lečenje, u skladu sa savremenim naučnim dostignućima, kao i adekvatna nega i briga o pacijentima obolelim od malignih bolesti zahtevaju sistemku podršku i značajna materijalna ulaganja u zdravstvenu službu. Ipak, delovanje na svest svakog pojedinca i nivo opšte informisanosti javnosti u vezi sa ovim problemom, predstavlja podjednako važan deo suočavanja sa ovim problemom. Jer, tek kada je svaki pojedinac dobro upoznat sa načinima kojima on, lično, može da umanji mogućnost za nastanak bolesti i kada je osposobljen i osnažen da preuzima dobar deo odgovornosti za svoje zdravlje, tek tada se i sistemski uložena sredstva isplate i postižu željenu delotvornost. Tada ljudi dobijaju pravu šansu da povrate, očuvaju i unaprede svoje zdravlje.

Rano otkrivanje – veći broj spasenih života, manji troškovi lečenja!

U Srbiji su od 2013. godine na snazi Nacionalni programi za skrining raka grlića materice, raka dojke i raka debelog creva, sa ciljem da se smanji obolevanje i umiranje od ovih maligniteta koji su u našoj sredini veoma zastupljeni a često, upravo zbog otkrivanja u odmaklim fazama bolesti, odnose i veliki broj života.

  • Skrining raka dojke predstavlja mamografski preventivni pregled namenjen svim ženama starosti od 50 do 69 godina, i to na dve godine.
  • Skriningom na karcinom grlića materice obuhvaćene su žene između 25 i 64 godina starosti, koje se jednom u tri godine pozivaju na preventivni ginekološki pregled i Pap test.
  • Ciljnu grupu za skrining na rak debelog creva čine građani oba pola starosti od 50 do 74 godine, koji se na dve godine pozivaju da urade test na skriveno krvarenje u stolici.

Pogledajte i:

Liflet: Prevencija raka grlića materice

Liflet: Prevencija raka debelog creva

Liflet: Prevencija raka dojke

Kontakt

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd,

Bulevar despota Stefana 54a,

11108 Beograd, Srbija

Telefon: 2078-600; 3237-351