Značaj bezbednosti hrane kod starijih osoba

Piramida ishrane

Bezbednost hrane je važna svakome, ali je posebno važna starijim osobama. Kako starimo normalno je da naš organizam ne funkcioniše kao u mladosti. Promene koje se javljaju fiziološkim starenjem čine stariju osobu osetljivijom prema infekcijama povezanim sa unosom neodgovarajuće hrane, kao i trovanju hranom.

Neki od razloga povećane osetljivosti starijih osoba mogu biti sledeći: usporen prolazak hrane kroz želudac i creva i duže zadržavanje hrane u njima, bubrezi i jetra više ne prerađuju toksine iz tela brzo kao u mladosti, čula mirisa i ukusa slabe i ne upozoravaju stariju osobu da je reč o pokvarenoj hrani.

 

Nakon 65. godine života, kod mnogih osoba je već ustanovljeno jedno ili više hroničnih oboljenja ( dijabetes, artritis, tumor, kardiovaskularna oboljenja...) zbog kojih se kao terapija koristi bar jedan lek , a obično i više njih. Sporedni efekti lekova za hronična stanja i oboljenja mogu oslabiti odbrambeni odgovor organizma i povećati mogućnost dobijanja  infekcije ili trovanja uslovljenih uzimanjem hrane. Kako godine odmiču osetljivost organizma i prijemčivost ka infekcijama i trovanju hranom se povećava. Zbog svega ovoga starije osobe su podložnije komplikacijama nastalih infekcija i trovanja hranom, dužem trajanju bolesti, neophodnoj hospitalizaciji čak i smrtnom ishodu.

Zbog svega gorenavedenog važno je primeniti posebne mere u rukovanju, pripremi i upotrebi hrane za starije osobe.

Evo 10 saveta za bezbednost hrane za starije osobe:

 

1. Obezbediti odgovarajuću temperaturu na kojoj se čuvaju ostaci hrane od prethodno pripremljenih obroka.
2. Meso, ribu i svu hranu pripremljenu sa jajima podgrevati na temperaturi iznad 75°C.
3. Hrana koja sadrži majonez ne sme biti van frižidera duže od 2 sata, a ako je temperatura prostorije iznad 32°C samo 1 sat.
4. Hranu pripremati na odgovarajućim temperaturama:
- živinsko meso iznad 80°C;
- govedinu, junetinu, svinjetinu, jagnjetinu i jela sa jajima iznad 70°C stepeni;
-marinade za meso ukoliko se ponovo koriste podgrejati na temperaturi iznad 75°C.
5. Frižider u kojima čuvate hranu podesite na temperaturu od 4°C.
6. Pranje ruku pre, tokom i nakon pripreme hrane vršite toplom vodom sa sapunicom duže od 20 sekundi da biste uklonili moguće uzrokovače infekcija i trovanja hranom. Tako uklanjate i druge bakterije i viruse.
7. Radne površine, kao i mesta gde se čuva hrana održavajte čistim, posebno daske za sečenje. Koristite posebne daske za sečenje mesa, povrća i hleba.
8. Čuvati hranu u frižideru na odgovarajućim policama i odgovarajućoj temperaturi.
9. Obratite pažnju na rok trajanja hrane koju koristite.
10. Nije sva hrana, koju niste do kraja iskoristili, za ponovna podgrevanja i upotrebu. Izbegavajte nedovoljno pečenu, skuvanu hranu, rovita jaja, nepasterizovane mlečne proizvode, sokove.

Sledeći ove savete povećaćete bezbednost hrane koju koristite, a samim tim živeti bezbrižnije.

Prijatno.

Kontakt

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd,

Bulevar despota Stefana 54a,

11108 Beograd, Srbija

Telefon: 2078-600; 3237-351