Enterobijaza

Dečija glista (lat. Enterobius vermicularis) je parazit iz grupe crva (helminta) koji kod ljudi, koji su im jedini prirodni domaćini, izazivaju bolest koju nazivamo enterobijaza. Glista izgleda poput belog končića, ženka je duga 8-13 mm, a mužjak 2-5 mm.


Odrasle gliste žive u crevima čoveka (na kraju tankog i početnom delu debelog creva), hrane se crevnim sadržajem i sluznicom, pa ponekad mogu oštetiti sluzokožu creva, stvarajući sitne ranice. Gravidne ženke nose oko 11.000 jajašaca, spuštaju se prema anusu (čmaru), kroz koji aktivno izlaze, naročito noću, polažu lepljiva jajašca na koži analne, perianalne regije, skrotuma, genitalnom području, ali i u vagini, mokraćnoj bešici i materici, pa čak i trbušnoj duplji, nakon čega uginu. Jaja postaju zarazna u roku od par sati po polaganju. Izvan organizma domaćina jaja preživljavaju manje od 2 nedelje. Čovek se zarazi ako takva jajašca proguta. U tankom crevu se iz njih oslobađa larva koja se presvlači dva puta i postaje odrasli oblik. Polnu zrelost gliste dostižu za 15-43 dana, a žive oko dva meseca.

Simptomi enterobijaze

Simptomi infestacijom dečijom glistom uglavnom nisu teški i ozbiljni po zdravlje, ali ipak mogu biti jako neprijatni i značajno pogoršati kvalitet života. Glavni simptom zbog kog se pacijent javlja lekaru je svrab perianalne regije (oko čmara), koji je naročito izražen noću kad ženke parazita polažu jajašca. Zbog izraženog svraba infestirane osobe se često češu, pa time oštećuju kožu i sluznicu, a na oštećenjima mogu nastati sekundarne bakterijske upale ili ekcemi. Kod dece se može javiti razdražljivost, nemirno spavanje ili nekontrolisano mokrenje tokom sna. U određenom broju slučajeva infestacija dečijom glistom može biti i bez simptoma, a u ekstremnim situacijama mogu nastati komplikacije zbog migracije glista u slepo crevo, ulaska u trbušnu duplju ili reproduktivni trakt ženske dece, gde uzrokuju zapaljenske procese.

Prenošenje

Infestacija kod čoveka nastaje analno-oralnim putem, kod dece najčešće autoinfekcijom preko prljavih prstiju prenošenjem jajašaca ispod noktiju (dete se češe zbog svraba anusa). Moguć je prenos infekcije preko zaraženih predmeta, donjeg rublja, posteljine, pa čak i udisanjem prašine u kojoj se nalaze jajašca. Opisana je i retroinfekcija tj. povratak glista iz perianalne regije u crevo.

Dijagnostika

Za postavljanje dijagnoze enterobijaze, pregled stolice je od male koristi jer se jajašca u stolici nalaze retko (u oko 5% slučajeva), a ponekad se na površini stolice mogu videti odrasle gliste. Metoda izbora u dokazivanju infekcije malom dečijom glistom je uzimanje perianalnog brisa lepljivom celofanskom trakom („selotejp“).

Lečenje

U lečenju enterobijaze lek izbora je mebendazol ili albendazol, a terapiju treba ponoviti za 14 dana. U prvom navratu se nastoje uništiti odrasle gliste, a ponovljeno lečenje služi da se unište gliste koji su se eventualno u međuvremenu razvile iz preostalih jaja ili larvi.

Zastupljenost

Enterobijaza je jedna od najčešćih parazitarnih crevnih infekcija i godišnje se u svetu inficira oko 500 miliona osoba, uglavnom dece. Enterobijaza se najčešće registruje u predškolskim ustanovama, školama i ustanovama za kolektivni smeštaj dece i odraslih.

U periodu 2018-2023 godine u Beogradu su prijavljene 43 epidemije enterobijaze u kojima je ukupno obolelo 388 osoba. Najveći broj prijavljenih epidemija je registrvan u 2023. godini: 20 epidemja (175 obolelih), sve epidemije su registrovane u predškolskim ustanovama.

Prevencija

Vrlo je važna edukacija ljudi o ličnoj higijeni uz obavezno pranje ruku sapunom i toplom vodom pre jela i rada s namirnicama, posle korišćenja toaleta i promene pelena. Preporučuju se kratki nokti, izbegavanje grickanja noktiju i češanje oko anusa. Prostorije u kojima se boravi treba redovno održavati čistim. Ako ima više infestiranih u jednoj grupi ili u porodici, treba istovremeno sprovesti lečenje svih članova, dece i odraslih, bez obzira na simptome ili rezultate analize. Nakon svakog lečenja treba uz lične higijenske postupke, obaviti i iskuvavanje veša i posteljine, sprovesti čišćenje prostorija da bi se sprečila ponovna infekcija iz okoline. Životni ciklus gliste traje približno 6 nedelja, zbog toga je važno barem toliko dugo sprovoditi pojačane higijenske mere.


Više tekstova o ovoj temi

Kontakt

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd,

Bulevar despota Stefana 54a,

11108 Beograd, Srbija

Telefon: 2078-600; 3237-351