Nasilje nad decom i ženama - javno zdravstveni izazov koji zahteva mobilizaciju čitave zajednice

nasiljePrema definiciji sadržanoj u Konvenciji o pravima deteta nasilje predstavlja „sve oblike fizičkog ili psihološkog nasilja, povređivanja ili zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili eksploatacije, uključujući seksualno zlostavljanje” (UNICEF).

U Nacionalnoj strategiji za prevenciju i zaštitu dece od nasilja i domaćem zakonodavstvu koristi se definicija Svetske zdravstvene organizacije prema kojoj „zloupotreba ili zlostavljanje deteta obuhvata sve oblike fizičkog, odnosno emocionalnog zlostavljanja, seksualnu zloupotrebu, zanemarivanje ili nemaran postupak, kao i komercijalnu ili drugu eksploataciju, što dovodi do stvarnog ili potencijalnog narušavanja zdravlja deteta, njegovog opstanka, razvoja ili dostojanstva u kontekst odnosa odgovornosti, poverenja ili moći” (SZO, 1999).

Definicije se mogu razlikovati, ali suština je ista, a to je da nasilje ostavlja brojne fizičke, emocionalne i socijalne posledice, kako po samu žrtvu, tako i po njenu porodicu i okruženje.

U svetu...
  •    Svako drugo dete uzrasta 2-17 godina u svetu iskusi neki vid nasilja.
  •    Na svakih 7 minuta jedno dete umre od posledica nasilja.
  •    Skoro 3 od 4 deteta uzrasta 2-4 godine (300 miliona dece u svetu) trpi ponovljeno fizičko kažnjavanje ili psihičko nasilje od strane roditelja ili staratelja.
  •    Gotovo 120 miliona devojčica uzrasta do 20 godina je iskusilo neki vid prisilnog seksualnog kontakta.
A dokazano je da...
  •    Osobe koje su u detinjstvu bile 4 i više puta izložene nasilju imaju gotovo 7 puta veću šansu da u kasnijem životu ponovo postanu žrtve ili čak počionioci nasilnih radnji, i gotovo 30 puta veću šansu da izvrše samoubistvo.
  •    Dečaci koji su iskusili fizičko ili seksualno nasilje imaju čak 14 puta veću šansu da u budućnosti budu počinioci partnerskog nasilja, dok devojčice koje su iskusile ovaj vid nasilja u budućnosti imaju 16 puta veću šansu da budu žrtve nasilja od strane partnera.
Kada je u pitanju nasilje nad ženama, ono, uprkos vidljivom povećanju svesti opšte i profesionalne javnosti, i dalje predstavlja jedan od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava koje je uzelo maha tokom pandemije virusa COVID-19, a ekonomska kriza, politička nestabilost i ratni konflikti u svetu dodatno intenziviraju ovaj problem.
 
nasilje-zene

Najzastupljeniji oblici nasilja nad ženama su nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko) i seksualno uznemiravanje. Procenjeno je da gotovo svaka treća žena u svetu u nekom trenutku svog života iskusi fizičko ili seksualno nasilje, najčešće od strane partnera, dok svako četvrto dete uzrasta do 5 godina živi sa majkom koja je žrtva nekog vida partnerskog nasilja. Takvi oblici nasilja ne pogađaju samo odrasle žene - podaci ukazuju da u svetu gotovo četvrtina devojaka u periodu kasne adolescencije doživi fizičko ili seksualno nasilje. Čak 38% ubistava žena počinjeno je od strane njenog bivšeg ili sadašnjeg partnera.

Žrtve nasilja, bilo da je u pitanju jedan nasilni incident ili hronično trpljenje nasilja, često imaju povećanu potrebu za ukazivanjem zdravstvene pomoći. Čak i kad nisu fatalne, posledice nasilja po zdravlje žrtve su veoma često ozbiljne i dugotrajne.

Brojna istraživanja i analize ukazuju da:
  •     Približno 42% žrtava prijavljuje neku telesnu povredu usled nasilja.
  •     Prilikom nasilnih odnosa češće je zaražavanje polno prenosivim bolestima.
  •     Žrtve nasilja dva puta češće boluju od depresije.
  •     Među žrtvama nasilja znatno je učestalija zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci.
Ova poražavajuća statistika može se značajno smanjiti kontinuiranim podizanjem svesti opšte i stručne javnosti o prisutnosti ovoga problema, odnosno osvešćivanjem svakog pojedinca da prepozna, da ne trpi i da prijavi nasilje nad sobom ili u svom okruženju, kao i ciljanom akcijom na nacionalnom nivou koja podrazumeva sprovođenje ciljanih istraživanja i analiza, vođenje adekvatne evidencije, kao i blagovremeno donošenje i primenu odgovarajuće zakonske regulative – odnosno kreiranje nacionalnih mehanizama koji će žrtvama nasilja pružiti odgovarajuću podršku, a počinioce kazniti na adekvatan način.
 
Jedan od načina i prilika da se šira javnost obrazuje po ovom pitanju, da se pokrene politička volja i pribave resursi sa rešavanje problema nasilja, kao i da se izmeri i obeleži sve što je do tog trenutka postignuto, jeste i obeležavanje međunarodnih dana posvećenih prevenciji nasilja Svake godine, u novembru mesecu, pa sve do gotovo polovine decembra, širom sveta različitim aktivnostima se obeležava nekoliko značajnih datuma datuma posvećenih ovom velikom javno zdravstvenom problemu.

Ujedinjene nacije su 18. novembar proglasile za Svetski dan za prevenciju i lečenje od seksualne eksploatacije, zlostavljanja i nasilja nad decom. Ovaj dan ima za cilj da poveća svest o traumi usled i nakon seksualnog zlostavljanja dece na globalnom nivou , uz nadu da će vlade zemalja preduzeti mere za borbu protiv istog. (Više o danu na https://www.un.org/en/observances/child-sexual-exploitation-prevention-and-healing-day)

Već dugi niz godina 19. novembar obeležava se kao Svetski dan prevencije nasilja nad decom na inicijativu međunarodne organizacije Fondacija Svetski samit žena (VVSF), i predstavlja godišnju globalnu kampanju podizanja svesti u cilju stvaranja kulture sprečavanja nastanka svih vidova zlostavljanja i zanemarivanja dece - od fizičkog nasilja do sve prisutnijeg nasilja putem digitalnih medija (Više o danu na: https://www.woman.ch/19-days-of-activism-prevention-kit/world-day-for-prevention-of-child-abuse-19-nov/ i https://www.who.int/activities/preventing-violence-against-children).

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obeležava se svakog 25. novembra i obeležavanjem ovog datuma započinje i tzv. Narandžasta kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ koja traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. decembra, kako bi se skrenula pažnja javnosti da žene ne smeju da trpe i kriju nasilje, već da moraju biti zaštićene, a nasilnici najoštrije kažnjeni.
 
(Za više infomacija o aktivnostima prevencije nasilja nad ženama možete posetiti: https://www.un.org/en/observances/ending-violence-against-women-day i https://www.unwomen.org/en)

Kontakt

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd,

Bulevar despota Stefana 54a,

11108 Beograd, Srbija

Telefon: 2078-600; 3237-351