25. jul - svetski dan prevencije utapanja 2024


Utapanje predstavlja treći vodeći uzrok smrti od povreda u svetu u svim uzrasnim kategorijama, a među deset je vodećih uzroka smrti dece i omladine uzrasta 1-24 godine.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u svetu svake godine oko 236.000 ljudi izgubi život usled utapanja i njegovih posledica, odnosno 650 osoba svakoga dana- 26 svakog sata. Smatra se da je broj nastradalih znatno veći u odnosu na dostupne podatke.
Vodeći faktori rizika za utapanje su uzrast, pol i mogućnost pristupa vodenoj površini. Gotovo 90% nenamernih utapanja dešava se u rekama, jezerima, bunarima i rezervoarima za vodu u domaćinstvima, kao i u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, a posebno su pogođeni deca i adolescenti u ruralnim područjima.
Utapanje je problem koji pogađa sve nacije sveta. Ljudski, društveni i ekonomski danak ovih gubitaka je veoma visok, ali se u najvećoj meri može sprečiti organizovanim merama društva. Intervencije prevencije utapanja su brojne i kreću se od rešenja u lokalnoj zajednici- kao što su postavljanje barijera koje organičavaju pristup vodi, do efektivnih nacionalnih politika i zakona o bezbednosti na vodi, uključujući usvajanje i sprovođenje propisa o čamcima, brodarstvu i trajektima. Međutim, treba uložiti mnogo dodatnog napora kako bi problem utapanja bio efikasno rešen, a postizanje obaveza preuzetih u okviru Ciljeva održivog razvoja neće biti moguće bez rešavanja pitanja prevencije utapanja.
Shodno tome, aprilu 2021. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je istorijsku rezoluciju o globalnoj prevenciji utapanja, prepoznajući obim i uticaj utapanja na globalnom nivou. Rezolucijom se pozivaju sve države članice i njihovi partneri da obeležavaju Svetski dan prevencije utapanja svake godine 25. jula, u skladu sa nacionalnim prioritetima, „...kako bi se podigla svest o važnosti prevencije utapanja i potrebi za hitnim koordinisanim multisektorskim delovanjem za poboljšanje bezbednosti voda, u cilju smanjenja smrtnih slučajeva koji se mogu sprečiti“. U maju 2023. 76. Svetska zdravstvena skupština usvojila je svoju prvu rezoluciju o prevenciji utapanja, tražeći od vlada i njihovih partnera da, u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), ubrzaju aktivnosti prevencije utapanja do 2029. godine.
SZO ističe postojanje šest, na dokazima zasnovanih, finansijski nezahtevnih intervencija sprečavanja utapanja koje zemlje i organizacije mogu da primene kako bi drastično smanjile rizik od utapanja, a to su:
1. POSTAVLJANJE BARIJERA KOJE OGRANIČAVAJU PRISTUP VODI
Nedostatak barijera za sprečavanje pristupa vodi jedan je od vodećih faktora rizika za nastanak utapanja, pre svega u dečijem uzrastu. Gotovo 3/4 smrtnih ishoda u dečijem uzrastu u kućnim bazenima moglo je biti sprečeno postavljanjem adekvatne zaštitne ograde oko bazena.
2. OMOGUĆITI DNEVNO ČUVANJE DECE PREDŠKOLSKOG UZRASTA OD STRANE OBUČENOG OSOBLJA, U BEZBEDNOM OKRUŽENJU UDALJENOM OD VODE, NAROČITO U RURALNIM PODRUČJIMA
Deca uzrasta 1–4 godine su najpodložnija utapanju jer su veoma pokretna i mogu lako upasti u otvorenu vodu ili nepravilno zatvorene kolekcije vode iz kojih ne mogu izaći. Nedostatak svesti roditelja ili staratelja o rizicima od utapanja, neadekvatan nadzor i suviše čest ili dug boravak u blizini vodenih površina predstavljaju značajne faktore rizika za utapanje u ovoj uzrasnoj grupi.
- UČENJE DECE ŠKOLSKOG UZRASTA VEŠTINAMA PLIVANJA, BEZBEDNOSTI NA VODI I BEZBEDNOG SPASAVANJA
4. OBUČAVANJE OPŠTE POPULACIJE BEZBEDNOM SPASAVANJU I TEHNIKAMA REANIMACIJE
Dešava se da se pokušaji spasavanja osobe koja se utapa završe i smrtnim shodom onoga ko je pokušao da spase utopljenika, bilo zato što nije znao dobro da pliva ili zato što nije bio upoznat sa jednostavnim i bezbednim tehnikama spasavanja bez ulaska u vodu, kao što je korišćenje štapa ili motke, bacanje koluta za spasavanje ili improvizovanog užeta. Ali spasavanje se može obaviti bezbedno, a prisustvo osobe obučene za spasavanje i reanimaciju može da načini razliku između života i smrti kod osobe koja se utapa. S obzirom na važnost što hitnijeg vađenja utopljenika iz vode, i principa da spasioci ne smeju sebe da izlažu riziku, obuka o tehnikama bezbednog spasavnjanja i pružanju prve pomoći bi trebalo da bude i deo programa za učenje plivanja.
5. USPOSTAVITI I SPROVODITI PROPISE O BEZBEDNOJ PLOVIDBI, TRANSPORTU I TRAJEKTU, I
- POBOLJŠATI UPRAVLJANJE RIZIKOM OD POPLAVA
Takođe, svako od nas pojedinačno može da određenim aktivnostima učini okruženje bezbednijim, a rizik od utapanja svede na mininum:
· UPIŠITE SEBE ILI SVOJE DETE NA ČAS PLIVANJA I BEZBEDNOSTI NA VODI
Učenje osnovnih veština plivanja i bezbednosti u vodi u velikoj meri smanjuje rizik od utapanja. Ovo je posebno važno za decu uzrasta od 6 godina i više. Ne samo da je plivanje veština za ceo život, već je i odličan način da budete aktivni i ostanete u formi!
· NAUČITE KAKO DA IZVRŠITE SPASAVANJE I REANIMACIJU
Učenje osnovnih tehnika spasavanja i reanimacije može spasiti živote. Mogućnost preživljavanja nakon utapanja bez dugotrajnih posledica se značajno poboljšava ako se kardiopulmonalna reanimacija (CPR) izvrši čim se osoba izvadi iz vode.
· UVEK VODITE RAČUNA DA DECA BUDU POD STALNIM NADZOROM ODGOVORNE ODRASLE OSOBE KADA SU U BLIZINI VODE
Bilo u blizini jezera, reke, mora, bazena ili kade, nadzor odraslih je neophodan kako bi se osiguralo da deca mogu bezbedno da uživaju u vodi. Od ključne je važnosti da odrasli koji nadgledaju decu to rade konstantno i da izbegavaju sve ono što im može odvući pažnju, poput upotrebe mobilnog telefona i sl., kako bi mogli da na vreme reaguju ukoliko detetu bude potrebna pomoć.
· UVEK NOSITE PRSLUK ZA SPASAVANJE KADA PLOVITE
Nošenje prsluka za spasavanje na plovnom vozilu u svakom trenutku važno je za sve, bez obzira na stepen znanja plivanja. Prsluci za spasavanje su jedan od najvažnijih proizvoda sigurnosne opreme kada se boravi na vodi i postoje dizajni prilagođeni gotovo svakoj vrsti vodenih aktivnosti.
· BUDITE SVESNI VREMENSKIH PRILIKA I POSTARAJTE SE DA VAŠE PLOVNO VOZILO IMA ODGOVARAJUĆU I FUNKCIONALNU BEZBEDNOSNU OPREMU
Budite spremni za moguće hitne slučajeve kada putujete preko vode. Proverite vremensku prognozu pre nego što napustite obalu, uverite se da imate pristup kvalitetnoj sigurnosnoj opremi - kao što su prsluci za spasavanje i uređaji za plutanje i uverite se da je plovilo redovno pregledano i servisirano.
INFORMIŠITE SE...
O tome kako da kupanje i boravak pored vode učinite što bezbednijim detaljnije se informišite u najnovijoj publikaciji Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd.
O najčešćim zabludama vezanim za utapanje, kao i o drugim savetima kako da leto provedete na bezbedan način informišite se u našem odeljku Saveti za leto.