Bolesti prljavih ruku

Болести прљавих руку

Iako se na našim rukama mogu naći, i preko njih preneti, uzročnici različitih zaraznih bolesti, pod nazivom "bolesti prljavih ruku"se uobičajeno opisuje jedan broj oboljenja koja pripadaju grupi crevnih zaraznih bolesti.

Među njima su infekcije čiji su uzročnici virusi (zarazna žutica tipa A, dečija paraliza, virusni prolivi), bakterije (trbušni tifus, dizenterija) i paraziti (amebna dizenterija, enterobijaza).

Ono što je njihova zajednička karakteristika, jeste put prenošenja: uzročnici ove grupe oboljenja izlučuju se iz ljudskog organizma putem stolice ili urina a ulazna vrata su usta (fekalno – oralni put prenosa).  Ukoliko oboleli čovek ili kliconoša (zaražena osoba koja nema znake oboljenja ali izlučuje uzročnike bolesti) posle upotrebe toaleta ne opere ruke na higijenski ispravan način moguć je dalji prenos infekcije na osetljivu osobu, i to direktno - u neposrednom kontaktu,  ili indirektno - u dodiru sa predmetima iz njihove okoline.  Najčešće su to maramice, peškiri, delovi garderobe, igračke, knjige i td.  Od posebnog je značaja uloga prljavih ruku i širenje infekcija putem kontaminacije vode, životnih namirnica i pribora za jelo.


PREVENCIJA
Pravilno pranje ruku toplom vodom i sapunom predstavlja jednostavnu preventivnu meru koja efikasno smanjuje opasnost da se čovek zarazi i da zarazu prenese na druge.

Održavanje higijene ruku treba obavezno primenjivati:

  • pre i posle pripremanja hrane, naročito neposredno posle kontakta sa sirovim mesom;
  • pre jela;
  • posle kijanja, kašljanja i čišćenja nosa;
  • pre stavljanja i skidanja kontaktnih sočiva;
  • pre i posle obrade rana ili posekotina;
  • pre i posle kontakta sa bolesnom ili povređenom osobom;
  • posle korišćenja toaleta;
  •  posle menjanja pelena ili pomoći prilikom korišćenja toaleta, bez obzira da li su to deca ili odrasle osobe;
  • posle iznošenja đubreta;
  •  posle igre i diranja životinja.

Osim toga treba voditi računa o ispravnosti vode za piće, pa ukoliko se nalazimo na putovanju ili u mestu gde nismo sigurni u njen kvalitet obavezno koristiti samo flaširanu vodu. Takođe treba znati koliko je važno dobro i detaljno pranje povrća i voća isključivo ispravnom vodom za piće, naročito ukoliko se koristi za pripremu i konzumiranje u vidu svežih salata i sirovih plodova.

Za zaraznu žuticu (virusni hepatitis „A“), sem mera prevencije koje važe i za druge crevne bolesti, postoji mogućnost sprečavanja bolesti primenom vakcine. Ona se uglavnom preporučuje putnicima koji odlaze u endemska područja, osobama sa nekim hroničnim bolestima jetre i zaposlenima u komunalnim preduzećima (osobama koje rade na poslovima skupljanja đubreta i u kanalizaciji).

Posebnu pažnju treba posvetiti najmlađima u cilju a sticanju ovih znanja i formiranju pravilnih navika i ponašanja.

Više tekstova o ovoj temi

Kontakt

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd,

Bulevar despota Stefana 54a,

11108 Beograd, Srbija

Telefon: 2078-600; 3237-351