|
Statistički prikaz 2008 Zdravstvena zaštita odraslih
U ovim ustanovama zdravstvenu zaštitu odraslim građanima je pružalo 1995 zdravstvenih radnika, od kojih su 914 bili lekari (549 su specijalisti opšte medicine), 69 radnika sa višom stručnom spremom, od kojih su 52 medicinske sestare-tehničari i 1012 zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, od kojih 842 medicinskih sestara-tehničara. Strukturu zaposlenog medicinskog kadra činilo je 45,8% lekara, 3,5% medicinskih sestara-tehničara sa višom i 50,7% sa srednjom stručnom spremom. Od ukupnog broja lekara, 50,2% su specijalisti opšte medicine. Odnos lekar – sestra je bio 1:1,2 što zadovoljava standarde predviđene za ovaj nivo zdravstvene zaštite. Svaki tim je obezbeđivao zdravstvenu zaštitu za prosečno 1464 stanovnika starosne dobi od 20 i više godina, pa su uslovi za efikasan rad u ovom segmentu zdravstvenog sistema bili povoljni. U toku 2008. godine, odrasli građani su u proseku ostvarili 1 – 2 epizode lečenja sa 3 - 4 poseta lekaru zbog dijagnostike, lečenja i kontrole zdravlja i oko 2 posete medicinskoj sestri-tehničaru radi injekcione terapije, previjanja ili neke druge intervencije. U okviru ukupne zdravstvene zaštite odraslih građana, preventivne aktivnosti izražene brojem poseta domovima zdravlja zbog sistematskih, periodičnih ili kontrolnih pregleda su činili 6,6% od ukupnog broja poseta opštoj medicini. Prosečno je svaki treći stanovnik stariji od 20 godina bio obuhvaćen preventivnom zdravstvenom zaštitom, odnosno sistematskim ili kontrolnim pregledom. U okviru opšte medicine, stopa morbiditeta je iznosila 1.301,7 na 1000 stanovnika starijih od 20 godina. Pet vodećih grupa bolesti su činile 65,0% ukupnog morbiditeta stanovnika i to: • bolesti sistema krvotoka (283,1/1000) • bolesti sistema disanja (268,7/1000 ) • bolesti mišićno-koštanog sistema (135,6/1000) • bolesti mokraćno-polnog sistema (88,5/1000) • bolesti sistema za varenje (69,9/1000) Esencijalna hipertenzija je najčešća pojedinačna dijagnoza sa stopom od 178,2/1000. To znači da svaki peti stanovnik Beograda stariji od 20 godina ima ovu bolest. Podaci prikazani u ovom poglavlju su dobijeni na osnovu Izveštaja službe opšte medicine (obr. br. 3-01-60). |